Radna terapija je namijenjena osobama čije su sposobnosti obavljanja aktivnosti osobne njege, produktivnosti i slobodnog vremena ugrožene ili oštećene razvojem, fizičkom ozljedom ili bolešću, starenjem psihološki, socijalno, kulturno, ili kombinacijom navedenih.
Glavni cilj je omogućiti svakom pojedincu postizanje maksimalne neovisnosti i kvalitete života (Commitete of Occupational Therapists for the European Countries, COTEC).
Područje djelovanja radne terapije i osnovni princip djelovanja, temelji se na teoretskim konceptima poznavanja razvojnih osobina pacijenta. Stoga radni terapeu nužno treba poznavati anatomske, fiziološke, motoričke i kineziološke osobine pacijenta unutar cjelovitog pristupa u procesu liječenja, rehabilitacije I habilitacije.
Rad radnog terapeuta temelji se na poznavanju:
- razvojnih,
- neuroloških,
- kinezioloških,
- motoričkih i
- psiholoških osobina pacijenta.
Radni terapeut holistički pristupa problemima i potrebama pojedinca. Procjenjuje sposobnost funkcioniranja osobe u samozbrinjavanju, produktivnim aktivnostima na radnom mjestu i kućanstvu, u školi, participiranje u aktivnostima slobodnog vremena, procjenjuje okolinu u kojoj osoba djeluje i način na koji ona utječe na funkcioniranje u aktivnostima dnevnog života. Procjena uključuje korištenje standardiziranih testova, razgovor, promatranje u raznim situacijama, konzultacije s bližom okolinom. Rezultati procjene su osnova za planiranje radno terapijske intervencije. Plan treba biti relevantan razvojnom stadiju, navikama, ulogama i životnim preferencijama pojedinca.
Radno terapijski proces:
- radno-terapijska procjena i analiza:
- izvođenja aktivnosti dnevnog života koje obuhvaćaju područje samozbrinjavanja, produktivnosti i aktivnosti slobodnog vremena
- senzomotoričkih, kognitivnih i psihosocijalnih sposobnosti te njihov utjecaj na izvođenje aktivnosti dnevnog života,
- stambenog, radnog i društveno-kulturološkog okruženja u kojem se odvijaju svakodnevne aktivnosti,
Radno terapijska intervencija:
Radno-terapijska intervencija uključuje korištenje svrsishodnih aktivnosti kao terapijskog medija koje su prije svega problemski usmjerene. Njihov cilj je facilitiranje izvođenja svakodnevnih aktivnosti i poboljšanje kvalitete života. Provodi se kroz upotrebu specifičnih ciljanih aktivnosti ili terapijskih metoda koje imaju značenje za korisnika i koje su učinkovite metode u poboljšanju kvalitete izvođenja aktivnosti svakodnevnog života, kao što su promicanje, uspostavljanje, obnavljanje, održavanje i /ili modificiranje:
- izvođenja aktivnosti samozbrinjavanja (hranjenje, oblačenje, osobna higijena, kupanje, funkcionalna mobilnost),
- izvođenja produktivnih aktivnosti (aktivnosti u kućanstvu i zajednici, profesionalne uloge i zadaci, briga o drugima, volonterski rad),
- izvođenja aktivnosti slobodnog vremena (igra, razonoda, hobiji, rekreacija i odmor)
Specifična vještina radnog terapeuta prepoznaje se u procjenjivanju korisnika kroz aktivnosti njegovog svakodnevnog života i uočavanja problema u izvođenju aktivnosti koje su njemu značajne. Kroz analizu tih aktivnosti i njihovom upotrebom kao terapijskog medija radni terapeut djeluje na korisnikovo osamostaljivanje (unutar njegovih mogućnosti), zadovoljstvo, a s time i na poboljšanje kvalitete života.
Neposredni rad sa djecom i mladima sa teškoćama u razvoju i odraslima osobama sa invaliditetom: rad sa djecom najranije životne dobi i predškolskog uzrasta sa neurorazvojnim poteškoćama, sa djecom školske dobi i odraslim korisnicima.
Pristupi koji se koriste u radu:
- Aktivnosti svakodnevnog života: s ciljem postizanja najvećeg mogućeg stupanja samostalnosti u smislu brige za samog sebe:
- Senzomotorni i kognitivni trening uključuju: facilitaciju, fiksaciju i praćenje vidnih podražaja, facilitacija doživljaja zvučnih podražaja, facilitacija doživljaja vlastitog tijela, korištenje taktilnih podražaja, facilitacija hvatanja desno-lijevo, facilitacija manipulativnih funkcija u položajima od ležećeg do stojećeg, stimulacija motoričkih i grafomotoričkih sposobnosti, stimulacija govora, stimulacija konstruktivnih aktivnosti, stimulacija spoznajnih aktivnosti. Navedeni dio programa provodi se kroz igru s upotrebom didaktičkih igračaka i različitih drugih materijala i predmeta ovisno o funkcionalnom uzrastu i specifičnim problemima djeteta u području motorike, percepcije, govora i kognicije. Terapija se provodi u različitim položajima, od ležećeg do stojećeg, uključujući tretman pri kretanju, ovisno o općem planu i programu.
- Senzo-motorička reintegracija
- Rana razvojna habilitacija po Bobath metodi (rad u grupama do troje djece sa individualiziranim pristupom)
- Multisenzorna stimulacija (stimulacija usne šupljine kao priprema za žvakanje i poboljšanje refleksa gutanja, kao pretpostavka za razvoj govora, primjena snozelena)
- učenje oblačenja i svlačenja
- učenje samostalnog hranjenja
- obavljanje osobne higijene
- uključivanje u aktivnost svakodnevnog života (briga o životnom prostoru, serviranje obroka i niz drugih aktivnosti koje uključuje funkcioniranje u zajednici)